LIRA Lab

As a research unit at the Faculty of Philosophy in Belgrade, we conduct quantitative (correlational, experimental) and qualitative research on individual differences, social psychology, mental health, and metascience, using state of the art data collection methodologies.

> Featured

Reason4Health project

The IDEJE-funded project aims to study the psychological roots of questionable health practices.

REPOPSI repository

Open repository of psychological instruments in Serbian.

Starter kit for junior researchers

An overview of useful information and resources for early-career researchers.

Training juniors

Program for junior researchers

The program was established to provide the best possible support and encouragement to young collaborators in scientific research. It includes structured work with students for at least two semesters. How to apply??

Master's and PhD Theses

LIRA Lab members supervise students who wish to write their theses in English (for international visibility) or as a collection of related articles to be published in leading international journals. What are the areas and topics?

Research Internship

Home students or students from any educational or other institution can complete a research internship at LIRA Lab. The internship is tailored to the student's needs and the lab's resources. Who should I contact?

What is new on ?

2 weeks ago

LIRA Lab
🌟 Nova istraživanja o kolektivnim sećanjima, geopolitici i učenju kroz saradnju!🌟Tokom ove godine, naš Jovan Ivanović objavio je tri rada u međunarodnim časopisima, a koji nude nova saznanja o tome kako pamtimo prošlost, zamišljamo budućnost i donosimo stavove, kao i o tome kako se veštine saradničkog rešavanja problema mogu unaprediti u školama. Evo šta smo to sve saznali iz Jovanovih radova:1. Kako se istorijska viktimizacija pretvara u geopolitičke preference?📄 Between east and west, between past and future (British Journal of Social Psychology, January 2025)Istraživanje je sprovedeno u Srbiji (N=630) i Mađarskoj (N=471), u saradnji sa istraživačima iz Srbije, Mađarske i Novog Zelanda, a u kome je glavno pitanje na koje su autori želeli da daju odgovor to kako uverenja o sopstvenoj grupi kao najvećoj istorijskoj žrtvi utiču na aktuelne političke stavove?🔍 Ključni nalazi ukazuju na to da:Ljudi koji imaju izražen osećaj ekskluzivne istorijske viktimizacije češće (1) podržavaju političko približavanje Rusiji i Kini i (2) izražavaju veće nepoverenje prema EU i SAD.Obrazac je isti u obe zemlje, uprkos različitim istorijskim narativima.Za više detalja i kako ovakva uverenja mogu biti zloupotrebljena u političkoj retorici klik na linkove ispod!🔗 DOI: doi.org/10.1111/bjso.12825🔗 Preprint: doi.org/10.31234/osf.io/92brw2. Kako kolektivno pamtimo prošlost i zamišljamo budućnost, i zašto to oblikuje društvene promene?📄 Collective remembering and imagining futures (Current Opinion in Psychology, August 2025)Ovaj rad, nastao u saradnji sa dr Sandrom Obradović sa Londonske škole ekonomije i političkih nauka (LSE), pruža teorijski okvir koji pomaže da se razumemo kako i zašto društvene grupe mentalno putuju kroz vreme i kako to utiče na savremene društvene procese.🔍 Ključni nalazi ukazuju na to da:Pamćenje prošlosti i zamišljanje budućnosti su povezani procesi, koje pokreće osećaj neizvesnosti u sadašnjosti, a oblikuju postojeći socijalni identiteti, istorijski kontekst i kulturno specifično razumevanje vremena.Zamišljanje budućnosti može (1) otvarati prostor za alternative i društvenu promenu ili je pak (2) blokirati kada se zamišlja kroz produžetak prošlih trauma.Za više detalja i tome kada razmišljanje o kolektivnoj prošlosti i budućnosti može dovesti do socijalne promene, a kada ne, klik na link ispod!🔗 Open Access DOI: doi.org/10.1016/j.copsyc.2025.1021583. Kako učenike možemo naučiti da efikasnije sarađuju i rešavaju probleme?📄 Toward an Evidence-Based Framework for Training Students’ Collaborative Problem-Solving Skills (Journal of Educational Psychology, April 2025)Istraživanje, sprovedeno sa timom istraživača u sklopu projekta PEERSolvers, predstavlja novi i empirijski utemeljen pristup razvijanju sposobnosti učenika da zajedno rešavaju kompleksne probleme kroz saradnju. Model obuhvata četiri elementa koji utiču na kvalitet timskog rada: individualne razlike u ličnosti (P), norme o konstruktivnoj razmeni ideja u grupi (E), emocionalnu inteligenciju (E) i korišćenje eksternih resursa (R). 🔍 Ključni nalazi ukazuju na to da su učenici koji su prošli četvorodnevnu PEER obuku (1) nudili kvalitetnija rešenja za kompleksne realne probleme, (2) bolje komunicirali, koordinisali zadatke i razmenjivali ideje, i (3) efikasnije koristili dostupne informacije i resurse.Za više detalja i o tome kako se veštine timskog rešavanja problema mogu sistematski razvijati u školskom okruženju klik na link ispod!🔗 Open Access DOI: doi.org/10.1037/edu0000950 ... See MoreSee Less
View on Facebook
What is new on ?