U okviru ove istraživačke linije, saradnici Lire zainteresovani su za relacije bazične strukture ličnosti, „mračne strane“ ličnosti (narcizam, psihopatija, makijavelizam, sadizam) i socijalno relevantnih fenomena, kao što je kriminalni recidivizam. Mnogobrojna istraživanja pokazuju da su crte ličnosti uspešni prediktori kriminalnog i antisocijalnog ponašanja (Međedović, 2009; Međedović, Kujačić, & Knežević, 2012). Istraživanja su ukazala na nisku saradljivost i savesnost (Miller & Lynam, 2001), kada su praćene niskim poštenjem i emocionalnošću (Međedović, 2016), kao na ključne crte ličnosti povezane sa kriminalnim ponašanjem. Međutim, kako sa konceptualnog, tako i sa stanovišta predikcije kriminala i kriminalnog recidiva, važno je proučavati uže personalne dispozicije orijentisane upravo ka karakteristikama ličnosti povezanim sa amoralnim i antisocijalnim ponašanjem. Neke od tih karakteristika su amoralnost (Knežević, 2003), psihopatija (Međedović, Petrović, Kujačić, Želeskov-Đorić, & Savić, 2015), „mračna trijada“ (Paulhus & Williams, 2002), odnosno „mračna tetrada“ (Međedović & Petrović, 2016).

Pored usmerenosti na ove koncepte,  istraživanja u okviru ove linije usmerena su i na konstrukte važne za razumevanje ideološki motivisanog nasilja poput moralnih osnova (Međedović & Petrović, 2016), militantnog ekstremizma (Saucier, Akers, Miller, Knežević, & Stankov, 2009; Stankov, Saucier, & Knežević, 2010) i konfliktnog etosa (Međedović & Petrović 2016). Najnovija istraživanja posvećuju naročitu pažnju sadizmu kao važnoj ekstenziji prostora mračnih crta ličnosti i crti koja verovatno doprinosi najzloćudnijim oblicima amoralnog ponašanja (Knežević, 2003; Međedović, in press).

Najzad, ekstenzivno se radi i na proučavanju užih procesa koji su povezani sa kriminalom i kriminalnim recidivom, poput implicitnih asocijacija na nasilje (Međedović, 20015). Istraživanja se vrše na osuđeničkoj ali i na opštoj populaciji. Ispitivanja na opštoj populaciji omogućuju i proučavanje potencijalno adaptivnih karakteristika ovih crta (Kujačić, Međedović, & Knežević, 2015), što sve više zaokuplja pažnju istraživača u svetu.

Lazarevic, Lj. B., Knezevic, G. & Bosnjak, M. (2021). Does the disposition towards psychotic-like experiences incrementally predict grandiose narcissism? Representative evidence from Germany. Current Psychology. doi: 10.1007/s12144-021-02112-9

Pfattheicher, S., Lazarević, Lj. B., Westgate, E. C., & Schindler, S. (2020). On the relation between boredom and sadistic aggression. Journal of Personality and Social Psychology. Advance online publication.https://doi.org/10.1037/pspi0000335[pdf]

Pfattheicher, S., Keller, J., & Knezevic, G. (2019). Destroying things for pleasure: On the relation of sadism and vandalism. Personality and Individual Differences140, 52-56. https://doi.org/10.1016/j.paid.2018.03.049 [pdf]

Pajević, M., Vukosavljević-Gvozden, T., Stevanović, N., & Neumann, C. S. (2018). The relationship between the Dark Tetrad and a two-dimensional view of empathy. Personality and Individual Differences, 123: 125-130. PDF

Peruničić Mladenović, I. & Knežević, G. (2018). Faking amoralism: An ability elusive to both measures of substance and style. Personality and Individual Differences, 120, 95-101. https://doi.org/10.1016/j.paid.2017.08.027 [html]

Međedović, J. & Knežević, G. (2018). Dark and Peculiar – The Key Features of Militant Extremist Thinking Pattern? Journal of Individual Differences. Advance online publication. https://doi.org/10.1027/1614-0001/a000280. [pdf]

Međedović, J. (2017). The profile of a criminal offender depicted by HEXACO personality traits. Personality and Individual Differences, 107, 159-163. http://dx.doi.org/10.1016/j.paid.2016.11.015 [pdf]

Pajevic, M., Batinic, B., & Stevanovic, N. (2017). Subtypes of homicide offenders based on psychopathic traits. International journal of law and psychiatry, 55, 45-53.

Bulut, T. (2017). The concept of sadism in the current empirical literature. The Journal of the Institute of Criminological and Sociological Research, 36, 23-41. [pdf]

Međedović, J., & Bulut, T. (2017). Expanding the nomological network of Dark Tetrad: the case of cynicism, aggressive humor and attitudes toward immigrants. The Journal of the Institute of Criminological and Sociological Research, 36(3), 7-19. [pdf]

Međedović, J. (2017). Aberrations in emotional processing of violence-dependent stimuli are the core features of sadism. Motivation and Emotion. doi:10.1007/s11031-016-9596-0 [pdf]

Međedović, J. (2017). Can HEXACO-PI-R adequately represent the four-factor model of psychopathy?. Psychological Topics26, 557-576. [pdf]

Međedović, J., Petrović, B., Želeskov-Đorić, J., & Savić, M. (2017). Interpersonal and Affective Psychopathy Traits Can Enhance Human Fitness. Evolutionary Psychological Science, 1-10. doi:10.1007/s40806-017-0097-5 [pdf]

Međedović, J., & Petrović, B. (2016). The militant extremist mind-set as a conservative ideology mediated by ethos of conflict. Peace and Conflict: Journal of Peace Psychology, 22(4), 404-408. [pdf]

Međedović, J. (2016). Can family risk-factors moderate the link between psychopathy and Life-History Strategy? Psihološka istraživanja, 19(1), 23-34. [pdf]

Međedović, J., & Petrović, B. (2016). Can there be an immoral morality?: Dark personality traits as predictors of Moral foundations. Psihologija, 49(2), 185-197. [pdf]

Međedović, J. ( 2015). Nomološka mreža psihopatije. Beograd: Institut za kriminološka i sociološka istraživanja.

Međedović, J., & Petrović, B. (2015). The Dark Tetrad: Structural properties, location in the personality space and predictive abilities. Journal of individual differences, 36(4), 228-236. [pdf]

Kujačić, D., Međedović, J., & Knežević, G. (2015). The relations between personality traits and psychopathy as measured by ratings and self-report. Psihologija, 48, 45-59. [pdf]

Međedović, J., Petrović, B., Kujačić, D., Želeskov-Đorić, J., & Savić, M. (2015). What is the optimal number of traits to describe psychopathy? Applied Psychology, 8(2), 109-130. [pdf]

Vukosavljević-Gvozden, T., Dražić, R., Tenjović, L. (2014). Počinioci krađa, počinioci razbojništava i neosuđivana populacija: razlike u amoralnosti i socioekonomskim karakteristikama. Psihološka istraživanja, 17 (2), 105-120. PDF

Stankov, L., Higgins, D., Saucier, G., & Knežević, G. (2012). Contemporary Militant Extremism: A Linguistic Approach to Scale Development. In G. J. Boyle, G. Matthews & D. H. Saklofske (Eds.). The Sage handbook of personality theory and assessment: Vol. 4 applied psychological assessment (pp. 41-68).Los Angeles, United States: Sage Publications. (ISBN: 9780761944096). http://www.sagepub.com/refbooks/Book226289

Međedović J., Kujačić D. & Knežević G. (2012). Ličnosne dispozicije ka kriminalnom recidivu u uzorku institucionalizovanih adolescenata (Personality dispositions to criminal recidivism in the sample of incarcerated adolescents). Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja, 31, 7-24. [pdf]

Međedović J., Kujačić D. & Knežević G. (2012). Personality-related determinants of criminal recidivism, Psihologija, 45, (3), 277-294. doi:10.2298/PSI1203277M [pdf]

Stankov, L. Saucier, G & Knežević, G. (2011). Militant Extremist Mindset. In. S. Boag & N. Tiliopoulos (Eds.), Personality & Individual Differences: Theory, assessment, & application (pp.131-140). New York: Nova Science Pubs. (ISBN: 978-1-61122-070-4). [pdf]

Stankov, L., Saucier, G. & Knežević, G. (2010). Militant Extremist Mind-Set: Proviolence, Vile World, and Divine Power. Psychological Assessment, 22, 70-86. [pdf]

Stankov, L., Higgins, D, Saucier, G. & Knežević, G. (2010). Contemporary Militant Extremism: A Linguistic Approach to Scale Development. Psychological Assessment, 22, 246-258. [html]

Saucier, G., Akers, L. G., Miller, S. S., Knezevic, G. & Stankov, L. (2009). Patterns of thinking in militant extremism. Perspectives on Psychological Science, 4, 256-271. [pdf]

Knežević, G. (2003). Koreni amoralnosti (Roots of amorality). Centar za primenjenu psihologiju, IKSI, Institut za psihologiju: Beograd.

Knežević G., Momirović, K., Radovanović, D., Radović, B. (2003). Application of neural networks in the detection of delinquents involved in organized criminal activity. In K. Momirović, D. Popović (Eds.) Konstrukcija i primena taksonomskih neuronskih mreža (pp. 147-158). Univerzitet u Prištini: Leposavić (ISBN 86-82329-21-2)

Radović, B., Knežević G. (1997): Amoralnost postoji, i zasad, dobro napreduje (Amorality exists and, up to now, is going well). In: K. Momirović (Ed.): Provera egzistencije psiholoških konstrukata. Institut za psihologiju, laboratorija za eksperimentalnu psihologiju, Beograd.

Wolf, B., Knežević, G., Radovanović, D. (1995): Tipovi kriminalaca određeni na osnovu modaliteta otkrivenog i neotkrivenog kriminalnog ponašanja (Types of criminals defined on the modalities of detected and non-detected criminal behaviour). In S. Bogosavljević (Ed.): Analiza grupisanja 1. Savezni zavod za statistiku, Beograd.

Kron, L., Knežević, G., Vučinić, B. (1995): Tipovi ličnosti »normalnih« ubica (Personality types among »normal« homicides). In D. Radovanović (Ed.): Psihologija kriminala 1. IKSI, Centar za primenjenu psihologiju.

Nike Air Max Plus